Transformacija interneta u Bosni: Otkivanje brzog napretka i šokantnih razlika u povezivosti

• Trenutno stanje internetskog tržišta u Bosni
• Pojavljujuće tehnologije i obrasci usvajanja
• Ključni igrači i tržišne dinamike
• Prognosticirana ekspanzija i rast korisnika
• Razlike u povezivosti po regijama
• Očekivani razvoj i inovacije
• Barijere pristupu i područja za napredak
• Izvori i reference

“NASA uspješno provodi puni test vrućeg rada novog RS-25 motora za Artemis misije na Mjesecu” (izvor)

Trenutno stanje internetskog tržišta u Bosni

U 2025. godini, internetsko tržište Bosne i Hercegovine predstavlja paradoksalni pejzaž: robusni rast u ukupnoj povezanosti i digitalnim uslugama, ali neprekidne i ponekad šireće razlike u pristupu i kvaliteti. Prema najnovijim podacima Agencije za regulaciju komunikacija Bosne i Hercegovine, penetracija interneta dosegnula je otprilike 85% domaćinstava do početka 2025. godine, u porastu sa 77% u 2022. (CRA BiH). Ovaj porast rezultat je agresivnog uvođenja optičkog vlakna u urbanim centrima, povećane konkurencije među davateljima internetskih usluga i vladinih inicijativa za digitalizaciju.

Glavni pružatelji usluga kao što su BH Telecom, m:tel i Telemach proširili su svoje mreže optičkih vlakana do kuće (FTTH), a urbana područja poput Sarajeva, Banja Luke i Mostara sada se mogu pohvaliti prosječnim fiksnim pristupom internetu brzinama iznad 100 Mbps (Speedtest Global Index). Mobilni internet sektor također je doživio značajne poboljšanja, s 4G pokrivenošću koja sada doseže preko 95% populacije, dok su 5G pilot projekti u tijeku u odabranim gradovima (Telemach 5G News).

Međutim, ovaj napredak prikriva oštre regionalne razlike. Ruralna i planinska područja, posebno u istočnoj i jugoistoka Bosni, i dalje zaostaju. U nekim općinama, penetracija interneta u domaćinstvima ostaje ispod 60%, a prosječne brzine su manje od polovice nacionalnog urbanog prosjeka (Svjetska banka Digital Economy Report). Izazovi u infrastrukturi, visoki troškovi implementacije i ograničeni komercijalni poticaji za davatelje internet usluga doprinose tim razlikama.

Cjenovna pristupačnost je još jedna briga. Dok je prosječna mjesečna cijena osnovnog internetskog paketa u urbanim područjima oko 15 €, ruralni korisnici često plaćaju više za sporije veze zbog ograničenog izbora pružatelja (Cullinan Analytics). Ova digitalna podjela ima utjecaj na obrazovanje, e-vladu i ekonomsko sudjelovanje, pogotovo dok se sve više usluga seli online.

Ukratko, internetsko tržište Bosne u 2025. godini obilježeno je impresivnim rastom i modernizacijom, ali i “šokantnim” razlikama u povezivosti koje riskiraju da ostave značajne dijelove populacije isključenima. Prelazak ovih razlika ostaje kritični izazov za donosiocе odluka i dionike industrije u godinama koje dolaze.

Pojavljujuće tehnologije i obrasci usvajanja

U 2025. godini, internetski pejzaž Bosne i Hercegovine obilježen je paradoksalnom mješavinom brzog tehnološkog napretka i neprekidnih razlika u povezanosti. Zemlja je svjedočila značajnom porastu penetracije interneta, a broj korisnika interneta dosegao je približno 3,1 milijun, što predstavlja gotovo 90% populacije (DataReportal). Ovaj rast u velikoj mjeri je posljedica raširene upotrebe mobilnog širokopojasnog pristupa, koji sada čini više od 70% svih internetskih pretplata, potaknut povoljnim pametnim telefonima i konkurentnim tarifama za podatke.

Pojavljujuće tehnologije preoblikuju digitalna iskustva u urbanim centrima. Uvođenje 4G LTE je gotovo završeno, a pilot projekti za 5G mreže su započeli u Sarajevu i Banja Luci, obećavajući ultra-brze brzine i malu latenciju (RAK). Infrastruktura optičkih vlakana se širi, a glavni pružatelji usluga ulažu u mreže sposobne za gigabitne brzine, posebno u poslovnim četvrtima i imućnim naseljima. E-trgovina, digitalno bankarstvo i e-vladini servisi bilježe rekordne stope usvajanja, odražavajući širu digitalnu transformaciju u različitim sektorima.

Međutim, ovaj napredak nije ravnomjerno raspoređen. Ruralna i planinska područja i dalje se suočavaju sa značajnim izazovima u povezivosti. Prema podacima Agencije za regulaciju komunikacija, gotovo 20% ruralnih domaćinstava nema pouzdan širokopojasni pristup, a neke udaljene zajednice i dalje se oslanjaju na zastarjeli DSL ili satelitske veze (RAK Godišnji ICT Izvještaj 2024). Digitalna podjela dodatno je pogoršana socioekonomskim razlikama, pri čemu su obitelji s nižim prihodima manje sklone posjedovanju uređaja koji omogućavaju internet ili plaćanju tarifa za visoke brzine.

• Razlika između urbanih i ruralnih područja: Prosječne brzine interneta u urbanim sredinama iznose 80 Mbps, dok ruralna područja često imaju brzine ispod 10 Mbps.
• Prodor uređaja: Korištenje pametnih telefona prelazi 95% među urbanim mladima, dok pada na 60% u ruralnim populacijama.
• Vladine inicijative: Strategija “Digitalna Bosna 2025” ima za cilj postizanje 100% pokrivenosti širokopojasnim internetom, ali napredak je otežan zbog poteškoća s financiranjem i infrastrukturnim izazovima (Ministarstvo komunikacija i prometa).

Ukratko, dok se internetski ekosustav Bosne u 2025. godini suočava s impresivnim rastom i tehnološkim inovacijama, oštre regionalne i socioekonomske razlike ostaju. Prevladavanje ovih razlika bit će ključno za inkluzivni digitalni razvoj u godinama koje dolaze.

Ključni igrači i tržišne dinamike

U 2025. godini, internetski pejzaž Bosne i Hercegovine obilježen je i značajnim napretkom i neprekidnim razlikama. Digitalni sektor zemlje doživio je značajan rast, a penetracija interneta dostigla je približno 80% populacije, u porastu sa 72% u 2020. (DataReportal). Ova ekspanzija rezultat je povećane upotrebe pametnih telefona, vladinih digitalizacijskih inicijativa i pojave novih konkurentnih telekom operatera. Međutim, značajne razlike i dalje ostaju, osobito između urbanih i ruralnih područja, kao i među različitim socioekonomskim grupama.

• Ključni igrači:
  • BH Telecom: Državni div još uvijek je lider na tržištu, kontrolirajući više od 40% širokopojasnih pretplata. Njihovo agresivno uvođenje optike u Sarajevu i drugim velikim gradovima postavlja tempo za prihvaćanje interneta velike brzine (BH Telecom).
  • Telekom Srpske (m:tel): Sa snažnom prisutnošću u Republici Srpskoj, m:tel je proširio svoje 4G i optičke mreže, ciljevši na nedovoljno opslužene općine i ulažući u 5G pilot projekte (m:tel).
  • HT Eronet: Primarno opslužujući Federaciju Bosne i Hercegovine, HT Eronet fokusira se na mobilni širokopojasni pristup i partnerstva s međunarodnim tehnološkim firmama radi poboljšanja kvalitete usluga (HT Eronet).
• Tržišne dinamike:
  • Razlika između urbanih i ruralnih područja: Dok urbana središta uživaju prosječne fiksne širokopojasne brzine iznad 70 Mbps, mnoga ruralna naselja se još oslanjaju na zastarjeli DSL ili mobilne veze, s brzinama često ispod 10 Mbps (Speedtest Global Index).
  • Briga o cijenama: Troškovi interneta ostaju visoki u odnosu na prosječne prihode, dok mjesečna cijena osnovnog širokopojasnog paketa predstavlja do 5% prosječne plaće u nekim regijama (Cable.co.uk).
  • Regulatorni poticaj: Agencija za regulaciju komunikacija (CRA) uvela je nove politike za poticanje dijeljenja infrastrukture i ulaganja u ruralna područja, ali implementacija kasni zbog političke fragmentacije (CRA).

Unatoč ovim izazovima, internetsko tržište Bosne u 2025. godini je u uzlaznoj putanji, a digitalna uključenost i poboljšanje infrastrukture su na vrhu agendi javnog i privatnog sektora. Međutim, prevladavanje jaza u povezivosti ostaje kritična prepreka za digitalnu budućnost nacije.

Prognosticirana ekspanzija i rast korisnika

Internetski pejzaž Bosne i Hercegovine spreman je za značajnu transformaciju u 2025. godini, s projekcijama koje ukazuju i na impresivnu ekspanziju i neprekidne razlike u povezivosti. Prema najnovijim podacima Agencije za regulaciju komunikacija Bosne i Hercegovine, penetracija interneta dostigla je otprilike 82% u 2023. godini, u porastu sa 77% u 2021. (CRA BiH). Ovaj uzlazni trend se očekuje da će se nastaviti, s prognozama koje sugeriraju da bi penetracija korisnika mogla premašiti 87% do kraja 2025. godine, potaknuta povećanom upotrebom mobilnog širokopojasnog interneta i vladinim inicijativama za digitalizaciju.

Unatoč ovom obećavajućem rastu, digitalna podjela u Bosni ostaje značajna. Urbani centri kao što su Sarajevo i Banja Luka uživaju u pokrivenosti brzim optičkim kablom i 4G/5G mrežama, dok mnoga ruralna i planinska područja i dalje nemaju pouzdan pristup. Svjetska banka ističe da gotovo 20% ruralnih domaćinstava ostaje ne povezano ili se oslanja na zastarjelu infrastrukturu, razlika koja se polako sužava (Svjetska banka).

• Porast mobilnog interneta: Broj korisnika mobilnog širokopojasnog interneta očekuje se da će rasti za 12% u 2025. godini, dok telekomunikacijski operateri šire 4G i pilot 5G mreže (Statista).
• Ekspanzija fiksnog širokopojasnog interneta: Pretplate na optički fiber do kuće (FTTH) očekuje se da će porasti za 18%, posebno u urbanim i prigradskim područjima, dok pružatelji usluga ulažu u poboljšanje infrastrukture.
• Neprekidne razlike: Preko 300.000 građana—prvenstveno u udaljenim zajednicama—očekuje se da će ostati bez stabilnog pristupa internetu u 2025. godini, naglašavajući potrebu za ciljanjem političkih intervencija.

Vladini i EU-financirani projekti, kao što je inicijativa “Digitalna Bosna i Hercegovina”, imaju za cilj prevladavanje ovih razlika subvencioniranjem ruralne povezivosti i poticanjem javno-privatnih partnerstava (Europska Komisija). Međutim, stručnjaci upozoravaju da bez ubrzanih ulaganja i regulatornih reformi, Bosna riskira da učvrsti društvo s dvojakom brzinom interneta.

Ukratko, dok je korisnička baza interneta u Bosni spremna za snažan rast u 2025. godini, zemlja se suočava s kritičnim trenutkom: može li pretvoriti ekspanziju u ravnopravan pristup ili će šokantne razlike u povezanosti i dalje opstajati usred digitalne eksplozije.

Razlike u povezivosti po regijama

U 2025. godini, internetski pejzaž Bosne i Hercegovine predstavlja paradoks brzog rasta i neprekidnih razlika. Zemlja je svjedočila značajnom porastu penetracije interneta, a broj korisnika dosegao je približno 80% populacije, u porastu sa 72% u 2021. (DataReportal). Ovaj rast ostvaren je povećanom upotrebom pametnih telefona, vladinim digitalizacijskim inicijativama i širenjem pokrivenosti 4G. Uvođenje 5G mreža, iako još u začetku, očekuje se da će dodatno ubrzati povezanost u urbanim centrima poput Sarajeva, Banja Luke i Mostara.

Međutim, ovaj napredak prikriva oštre regionalne razlike. Urbana područja uživaju brzi širokopojasni i mobilni internet, s prosječnim brzinama preuzimanja koje premašuju 50 Mbps u velikim gradovima (Speedtest Global Index). Nasuprot tome, ruralna i planinska područja znatno zaostaju, pri čemu neke zajednice bilježe brzine ispod 10 Mbps ili uopće nemaju pouzdan pristup. Prema podacima Agencije za regulaciju komunikacija Bosne i Hercegovine, gotovo 20% ruralnih domaćinstava ostaje ne povezano ili se oslanja na zastarjeli DSL infrastrukturu (CRA BiH).

Socioekonomski faktori dodatno pogoršavaju ove razlike. Domaćinstva s nižim prihodima i starije populacije imaju manju vjerojatnost da imaju pristup internetu, što ograničava njihovo sudjelovanje u digitalnim uslugama poput e-vlade, online obrazovanja i telemedicine. Digitalna podjela također se očituje u poslovnom sektoru, gdje se male tvrtke u manje razvijenim regijama bore da iskoriste e-trgovinu i rješenja u oblaku zbog nepouzdane povezanosti.

• Razlika između urbanih i ruralnih područja: Urbana središta imaju gotovo univerzalnu pokrivenost, dok se ruralna područja suočavaju s neujednačenom uslugom i sporijim brzinama.
• Ulaganje u infrastrukturu: Tekući projekti financirani od strane EU imaju za cilj proširenje mreža optičkih vlakana, ali napredak je spor zbog izazovnoga terena i birokratskih prepreka (Europska Komisija).
• Cjenovna pristupačnost: Troškovi interneta ostaju visoki u odnosu na prosječne prihode, posebno izvan velikih gradova, čime se dodatno ograničava usvajanje.

Ukratko, dok se internetski ekosustav Bosne u 2025. godini obilježava impresivnim ukupnim rastom, zemlja se suočava s hitnim izazovima u zatvaranju jaza u povezanosti. Rješavanje ovih razlika ključno je za inkluzivnu digitalnu transformaciju i ekonomski razvoj.

Očekivani razvoj i inovacije

Kako se Bosna i Hercegovina približava 2025. godini, njezin internetski pejzaž spreman je na značajan napredak, ali i na trajne razlike. Digitalna transformacija u zemlji ubrzava se, pokretana vladinim inicijativama, stranim ulaganjima i rastućom tehnološki osviještenom populacijom. Ipak, značajni jazi u povezanosti ostaju, posebno između urbanih i ruralnih područja.

Pogonski faktori rasta i inovacije

• Proširenje optičkih vlakana: Očekuje se da će se u 2025. godini intenzivirati uvođenje optičke infrastrukture, s operaterima kao što su BH Telecom i Telekom Srpske koji značajno ulažu u širokopojasne usluge velike brzine. Prema Agenciji za regulaciju komunikacija, penetracija fiksnog širokopojasnog interneta dostigla je 25% u 2023. godini i očekuje se da će premašiti 30% do kraja 2025. godine.
• Uvođenje 5G: Bosna zaostaje za regionalnim konkurentima u pogledu uvođenja 5G, ali 2025. godina trebala bi označiti prekretnicu. Očekuje se da će vladin plan raspodjele spektra za 5G biti finaliziran, otvarajući put za komercijalne lansiranja u velikim gradovima.
• Porast digitalnih usluga: E-vlada, fintech i platforme e-trgovine brzo se šire. Svjetska banka bilježi da su digitalna plaćanja u Bosni porasla za 18% u 2023. godini, trend koji će vjerojatno ubrzati uz poboljšanje povezanosti (Svjetska banka).

Neprekidne razlike i izazovi

• Razlika između urbanih i ruralnih područja: Dok Sarajevo i Banja Luka uživaju gotovo univerzalni pristup širokopojasnom internetu, ruralna područja znatno zaostaju. Agencija za regulaciju komunikacija izvještava da u nekim općinama pokrivenost fiksnim širokopojasnim pristupom iznosi manje od 10%, a brzine mobilnog pristupa mogu biti manje od polovice nacionalnog prosjeka.
• Problemi s cjenovnom pristupačnošću: Troškovi interneta ostaju visoki u odnosu na prosječne prihode. Bosna se nalazi na 97. mjestu u svijetu po pristupačnosti širokopojasnog interneta, s mjesečnim cijenama prosječno 25 USD—znatno više nego u susjednim Srbiji ili Hrvatskoj (Cable.co.uk).
• Digitalna pismenost: Unatoč rastućem pristupu, digitalne vještine zaostaju za prosjekom EU. Europska Komisija ističe potrebu za ciljanjem obrazovanja i obuke kako bi se osiguralo da svi građani mogu imati koristi od novih tehnologija.

Ukratko, 2025. godina će vjerojatno vidjeti iznenađujući rast internetskog sektora u Bosni, posebno u urbanim središtima i kroz nove tehnologije. Međutim, ako se ne provedu ciljani politikama za rješavanje ruralne povezanosti i cjenovne pristupačnosti, digitalna podjela bi se mogla produbiti, ostavljajući mnoge građane iza u digitalnoj eri.

Barijere pristupu i područja za napredak

U 2025. godini, internetski pejzaž Bosne i Hercegovine predstavlja paradoks brzog rasta uz neprekidne i ponekad šireće razlike u povezivosti. Nedavni podaci pokazuju da je penetracija interneta u Bosni dostigla približno 80% početkom 2024. godine, što je značajan porast u odnosu na 72% u 2020. (DataReportal). Ovaj rast je potaknut urbanom ekspanzijom, povećanom upotrebom pametnih telefona i vladinim inicijativama za digitalizaciju. Međutim, ispod ovih obećavajućih brojki leže značajne barijere koje i dalje otežavaju univerzalni pristup.

• Razlika između urbanih i ruralnih područja: Najistaknutiji razmak ostaje između urbanih središta poput Sarajeva i Banja Luke, gdje su širokopojasni i 4G/5G pokrivenost česta, i ruralnih ili planinskih područja, gdje je povezanost često ograničena na spor DSL ili čak dial-up. U nekim ruralnim općinama, penetracija interneta zaostaje za nacionalnim prosjekom za čak 30 postotnih bodova (Svjetska banka).
• Cjenovna pristupačnost: Dok je prosječna mjesečna cijena širokopojasnog interneta u Bosni oko 20 €, to predstavlja značajan dio prihoda za domaćinstva s niskim plaćama, posebno u ruralnim područjima (Cable.co.uk). Nedostatak konkurentnih pružatelja usluga u manje naseljenim regijama pogoršava ovaj problem.
• Digitalna pismenost: Unatoč povećanju vlasništva uređaja, digitalne vještine ostaju nerazmjerno raspoređene. Anketna istraživanja iz 2023. godine pokazala su da samo 55% Bosanaca osjeća sigurnost pri korištenju online vladinih usluga, a stopa pada ispod 40% u ruralnim zajednicama (Europska Komisija).
• Ulaganje u infrastrukturu: Složena politička struktura Bosne i fragmentirano regulatorno okruženje usporavaju uvođenje nove infrastrukture. Više telekom operatera i preklapajući nadležnosti stvaraju neučinkovitosti i kašnjenja u širenju visok brzinских mreža (BuddeComm).

Područja za napredak su jasna. Ciljane vladine subvencije i javno-privatna partnerstva mogla bi ubrzati uvođenje širokopojasnog interneta u ruralnim područjima. Kampanje za digitalnu pismenost, osobito za starije odrasle i marginalizirane grupe, od esencijalne su važnosti za osiguranje ravnopravnog pristupa. Harmonizacija regulacija i pojednostavljeni procesi ulaganja dodatno bi omogućili rast infrastrukture. Kako se digitalna ekonomija Bosne širi, rješavanje ovih barijera ključno je za osiguranje da benefiti povezanosti budu dostupni svim građanima.

Izvori i reference

• Internet u Bosni 2025: Iznenađujući rast usred šokantnih razlika u povezivosti
• Speedtest Global Index
• Telemach 5G News
• Svjetska banka
• BH Telecom
• m:tel
• HT Eronet
• Cable.co.uk
• Statista
• Europska Komisija
• Svjetska banka